Početna strana > Hronika > Moskva-Varšava: tople struje usred zime
Hronika

Moskva-Varšava: tople struje usred zime

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 06. decembar 2010.

Katastrofa kod Smolenska i zločini Katinja ne smeju biti najvažnije teme na susretu predsednika Rusije i Poljske. U suprotnom to će značiti da je Varšava zarobljenik istorije, smatra bivši predsednik Aleksandar Kvašnjevski. Svoje mišljenje on je izrekao u intervjuu listu „Gazeta Viborča“ uoči posete Poljskoj predsednika Dmitrija Medvedeva.

Ta poseta budi veliki interes poljske javnosti, komentara ima napretek. Tako je predsednik Poljske Bronislav Komorovski izjavio da je Poljska NATO zemlja, član EU i da je izabrala za sebe zapadni pravac. Ali Varšava neće da se udalji od istoka, želi da ostane sa svojim važnim susedima, među kojima je i Rusija, dodao je on.

Ova izjava faktički znači da je Poljska spremna za zbližavanje sa Rusijom. Sa druge strane očigledno je da su tople struje u bilateralnim odnosima postale moguće posle nekih dešavanja. Naime, istraga okolnosti avionske nesreće kod Smolenska u kojoj je poginuo bivši poljski predsednik Leh Kačinjski je postala na neki način indikator nivoa poverenja. Kako je zvanična Moskva više puta izjavljivala, uzajamna saradnja u istrazi je povremeno tražila od ruskih činovnika da stanu na rub zakona i veliku odgovornost. U poljskoj političkoj eliti su mnogi to ocenili kao ruski gest dobre volje.

Još jedno bolno mesto za rusko-poljske odnose je Katinj. Ovih dana je Državna duma Rusije priznala da je streljanje hiljada poljskih oficira 1940. godine bilo direktno naređenje Staljina. Tako je Rusija uradila sve što je moguće da predstojeći pregovori Medvedeva i Komorovskog prođu u prijatnoj atmosferi. U Moskvi već nazivaju ovu posetu probojnom, jer visoki nivo političke saradnje neizbežno vodi ka jačanju ekonomske saradnje, govori vodeći naučni saradnik Instituta međunarodnih ekonomskih i političkih istraživanja RAN Nikolaj Buharin:

„Moguće je da ruske naftne kompanije učestvuju u tenderu za kupovinu 53% akcija naftne grupe „Lotos“ u čijem je sastavu velika fabrika za preradu nafte u Gdanjsku. Razmatra se pitanje poljskog učešća u izgradnji Baltičke atomske centrale i stvaranju energetskog mosta Kalinjingrad-Olštin. Uspešno su završeni rusko-poljski pregovori na potpisivanju sporazuma za gas. Isporuka ruskog gasa će se uvećati sa 8 milijardi kubnih metara 2008. godine na 11 milijardi 2012.“

Rusko-poljska saradnja se ne završava energetikom. U Varšavi će biti potpisano još nekoliko sporazuma o morskom transportu i borbi protiv zagađivanja Baltičkog mora. Planirane su i humanitarne akcije. Dmitrij Medvedev će uručiti orden prijateljstva čuvenom poljskom reditelju Andžeju Vajdi. U celini, kako je rekao predsednik Poljske Bronislav Komorovski, osnova rusko-poljskih odnosa je u potrazi onoga što spaja, a ne onoga što razdvaja dve zemlje.

Novi koraci ka normalizaciji odnosa Rusije i Poljske

Državna duma usvojila je izjavu O Katinjskoj tragediji i njenim žrtvama, gde se prvi put na zakonodavnom nivou priznaje: masovno uništavanje poljskih građana na teritoriji SSSR za vreme Staljina bilo je akt samovolje totalitarne države. Poslanici su izrazili duboko saučešće porodicama i rođacima žrtava represije. Predsednik komiteta Dume za međunarodne poslove Konstantin Kosačov uveren je: usvajanje istinitog dokumenta o Katinju u Dumi bilo je apsolutno potreban događaj:

„Mi smo se ove nedelje već okretali istorijskoj temi, razmatrajući rezultate drugog svetskog rata, Nirnberški proces. I čak u kontekstu tog razmatranja od strane frakcije Komunističke partije RF još jednom se čula lažna verzija Katinjske tragedije. Tiražiranje lažne verzije od strane komunista pobudilo nas je da iniciramo usvajanje date izjave. Uvereni smo: na to političko i moralno pitanje mora da bude stavljena tačka. Naučni sporovi će verovatno biti nastavljeni. Ali dati političku i moralnu ocenu Katinjskoj tragediji neophodno je, kako za Ruse, tako i za poljski narod. Rusija i Republika Poljska imaju ogromno polje podudarnih interesa, planova, uzajamno korisnih projekata. I ono će biti uzorano, zasejano, daće dobar plod... ali samo ako nas ne bude delila laž o prošlim tragedijama, uključujući Katinj. U izjavi Državne dume izražena je naša beskompromisna pozicija: zločine u Katinju protiv poljskih oficira izvršio je staljinistički režim, tadašnje rukovodstvo SSSR. To potvrđuje masa dokumenata iz tajnih arhiva Komunističke partije SSSR. Kakav paradoks: ovim dokumentima ne veruju i ne žele da ih priznaju upravo komunisti! Ali mi ne želimo da oni vuku našu zemlju u prošlost, da nam nameću svoje mišljenje. Mi želimo da Rusija i Poljska razvijaju široke kontakte, ne pomračene nikakvom laži“, rekao je poslanik Konstantin Kosačov.

Temu je nastavio Fjodor Lukjanov, glavni urednik lista ’Rusija u globalnoj politici’.

„Izjava Državne dume nije nekakvo neočekivano delovanje, već nastavak one linije koja je započela pre više od godinu dana, kada su se pojavili prvi signali težnje Rusije da promeni atmosferu odnosa sa Poljskom. Poljska strana je te signale podržala. Naravno, prvorazredni značaj za normalizaciju odnosa imala je poseta Vladimira Putina Poljskoj na 70. godišnjicu početka Drugog svetskog rata. Tada je Donald Tusk dobio od svog ruskog kolege predlog da zajedno posete Katinj na 70. godišnjicu streljanja poljskih oficira. Oni su zajedno u Katinjskoj šumi pognuli glave u znak sećanja na nevine žrtve staljinističkih represija. U aprilu sve nas je duboko potresla nova tragedija: katastrofa poljskog predsedničkog aviona kod Smoljenska, pogibija svih njegovih putnika. Sećamo se da je predsednik Medvedev odleteo u Krakov, učestvovao u ceremoniji oproštaja od Leha Kačinjskog. Mislim da su Poljaci to ocenili. A sada Duma u Moskvi jasno je nazvala krivce za tragediju u Katinju staljinističke epohe. To je Poljska odavno čekala.“

Bronislav Komorovski je rekao da ne računa na trenutnu promenu nabolje u odnosima između Moskve i Varšave, ali želi intenzivno kretanje u pravcu pomirenja naših naroda. Da, nema čuda, nemoguće je rešiti jednim mahom sva naša neslaganja. Ali drago mi je što se rusko-poljski dijalog razvija uzlaznom linijom, o čemu još pre par godina nismo mogli ni da sanjamo. Normalizacija odnosa Rusije i Poljske jedini je pravilan put, rekao je politikolog Fjodor Lukjanov.

(Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner